14. godišnjica smrti Alije Izetbegovića

0
SHARE

Prije tačno 14 godina (19.10.2003.) preselio je na ahiret prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i jednan od osnivača i utemeljitelja Stranke demokratske akcije (SDA) Alija Izetbegović.

Alija Izetbegović rođen je 8. avgusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripada uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac.

Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je Alija Izetbegović završio osnovnu školu i gimnaziju.

Zbog pripadnosti organizaciji “Mladi muslimani” Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine i osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.

Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine.

Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom “Sarajevskom procesu” osuđen na 14 godina zatvora. U zatvoru je proveo gotovo šest godina.

Po izlasku iz zatvora, Izetbegović je 1990. godine s grupom istomišljenika formirao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije.

Alija Izetbegović je prvi predsjednik Predsjedništva međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine u najtežem periodu njene historije.

Na čelu države i SDA bio je u više mandata. Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine najavivši da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra.

Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA.

Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada Kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El-Mundo”, izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu. Istambulški Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.

Alija Izetbegović umro je 19. oktobra 2003. godine u 14.25 sati tokom oporavka poslije slamanja četiri rebra i ozljede ramena. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami saučešća su pristigli iz oko 100 zemalja svijeta. Dženaza namaz klanjana je na Trgu BiH pred zgradom institucija BiH, a predvodio ju je tadašnji reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić.

Prvi predsjednik Predsjedništva BiH, dugogodišnji član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik Stranke demokratske akcije Alija Izetbegović ukopan je 22. oktobra 2003. godine, po svojoj želji, na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu, uz najveće državne i vojne počasti.

Neke od posljednjih poruka građanima su da “Srbi budu Srbi, Bošnjaci-Bošnjaci, Hrvati-Hrvati, ali da svi budu malo više Bosanci”, te da je važno da je “Bosna opstala”.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

one × three =