Ko je bio Husein Husaga Čišić?

0
SHARE

Husein Husaga Čišić jedan je od najistaknutijih bošnjačkih političara i intelektualaca koji je dao izuzetno značajan doprinos očuvanju i jačanju državnog identiteta Bosne i Hercegovine. To je bio čovjek koji će u historiji ostati zapamćen po tome što je u Titovoj Jugoslaviji prvi javno progovorio i hrabro postavio pitanje priznanja bosanskih muslimana – Bošnjaka u SFRJ.

Edvard Kardelj je još 1936. godine pisao da “ne možemo govoriti o muslimanima kao narodu, nego kao o posebnoj etničkoj skupini”. Komunisti iz Bosne odgovorili su ovakvom stavu 1939. godine i napisali da su “muslimani oduvijek bili posebna cjelina”. Međutim, presudio je u taj vakat veoma moćni Milovan Đilas koji je muslimane definirao kao “etničku grupu”, te ih izostavio s popisa jugoslovenskih naroda. Đilasov plan bio je zasnovan na sovjetskom modelu o pet nacionalnih republika za pet naroda. Bosna je po Đilasu trebala biti posebna jedinica, kao neki corpus separatum, ali ne republika, već samo autonomna pokrajina. Tada je došlo do natezanja između srpskih delegate koji su sve činili da se cijela BiH pripoji Srbiji i bosanskohercegovačkih delegate koji su tražili ravnopravan status BiH s ostalim republikama. Napokon je napravljen kompromis prema kojem će BiH imati republički status, ali je rečeno da je ta republika nastanjena ”dijelovima srpskog i hrvatskog naroda, kao i bosanskohercegovačkim muslimanima”.

Jedini, ama baš jedini, koji se na Ustavotvornoj skupštini Jugoslavije usprotivio ovakvom stavu bio je Husaga Čišić. On je na Trećem zasjedanju AVNOJ-a održanom od 7. do 10. avgusta 1945 u Beogradu podnio amandman na novi Ustav Jugoslavije i jasno istupio protiv negiranja prava muslimanskog naroda i BiH kao republike. Naime, iako je Bosna i Hercegovina po tadašnjem Ustavu ušla kao ravnopravna republika u sastav jugoslavenske federacije, Husaga se oštro protivio tome što na grbu nove države, pored postojećih pet, nije unesena i šesta buktinja, koja bi označavala Bosance kao šestu jugoslavensku naciju, pored Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonac i Crnogoraca. No, tadašnji ministar za konstituantu, kasniji disident Milovan Đilas je Čišiću odgovorio da to da li su Bošnjaci nacija jeste „teorijsko pitanje koje se ne može rješavati jednim dekretom“. Kako na tadašnjoj sjednici njegov prijedlog nije usvojen, Čišić je prigovorio Predsjedništvu Ustavotvorne skupštine i bio jedini poslanik koji je 1946. godine glasao protiv Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije. U dopisu Predsjedništvu Ustavotvorne skupštine od 18. januara 1946. godine Čišić je sasvim jasno istakao nepravdu koja je nanešena Bošnjacima, jer je, po tadašnjem ustavu, Bosna i Hercegovina zasnovana na ravnopravnosti Hrvata i Srba, a bez spominjanja Bošnjaka kao konstitutivnog naroda.

Grb FNRJ sa pet buktinja, koji simboliziraju pet konstitutivnih naroda

U svome dopisu Predsjedništvu Skupštine naroda Ustavotvorne skupštine od 18. januara 1946 godine, Čišić sasvim jasno ističe nepravdu koja je nanesena Bošnjacima.

Nama Bosancima, kao nesumljivom izdanku onih starih Bošnjana ostavili su pravo da se zovemo muslimanima s prozirnom tendencijom da nam u znaku toga, u svim danim zgodama, ospore pravo riječi u nacionalnim i državno-pravnim pitanja naše uže otadžbine Bosne i Hercegovine – navodi se u Čišićevom dopisu. Protivio se stavovima da je BiH zasnivana ravnopravnosti Srba i Hrvata, ističući da BiH na ravnopravnostima ta dva naroda, bez Bošnjaka, nema izgleda za opstanak. Husaga Čišić je još tada ukazao na srpski nacionalizam:

Jer po srpskoj nacionalnoj ideologiji, naša uža otadžbina BiH spada u životni prostor srpske nacije, kao i još mnoge druge nacionalno nepročišćene zemlje, te se zato nameće dužnost svakom nacionalnom Srbinu, ma gdje se nalazio, da nastoji, da bi se te zemlje i stvarno uklope u svoj nacionalni matičnjak, kao sastavni njegov dio– istakao je Čišić, napomenuvši da Bošnjaci „mirne duše ne podnose da se na tako problematičan način derogira ugled njihove uže otadžbine BiH“.

O kakvoj se ljudskoj veličini radi govori i činjenica da su bili bezuspješni svi pokušaji da se Husein Husaga Čišić vrbuje i prikloni bilo kojoj struji koja bi dovela do toga da se njegovo mišljenje promjeni. Naprimjer, Džaferbeg Kulenović, koji je u Pavelićevoj vladi bio „čovjek za muslimanska pitanja“, pokušao ga je pridobiti, ali ga je Husaga strašno izružio, nalijepio i bukvalno istjerao iz svoje kuće, ne prihvativši njegove stavove. Tako nešto napraviti u doba ustaške strahovlade mogao je samo zaista izuzuzetno hrabar čovjek, koji se nije bojao za svoje principe i glavu zijaniti. Također, general Ambrosi ga je uzalud 1942. godine pokušao prikloniti na stranu italijanskog fašizma. Bez uspjeha! I general je nalijepljen i istjeran! Svim udarima, strujama i pokušajima Husein Husaga Čišić se oštro i hrabro suprotstavljao. Imao je svoj stav koji niko nije mogao slomiti. Veliki značaj Husaga Čišić je imao u svoje vrijeme, ali ideje za koje se on tada zalagao jako se reflektiraju i na današnju zbilju.

Husaga Čišić je rođen 15. decembra 1878. godine u Mostaru. U periodu autrougarske vlasti prišao je Pokretu za vjersko prosvjetnu autonomiju koji je pokrenuo Ali-efendija Džabić. Nakon toga je s nekolicinom prijatelja pokrenuo list „Musavat“ gdje je u svojim člancima oštro kritizirao austrougarsku vlast. Zbog svojih stavova i članaka koje je objavljivao često je bio hapšen, pritvoren i tri puta interniran i to na Bivolje brdo kod Čapljine, u Bihać, i u Arad. U toku svog radnog vijeka bio je predsjedavajući Gradskog vijeća Mostara, predsjednik općine Mostar, predsjednik Vakufsko-mearifskog sabora muslimana u Sarajevu, senator u Kraljevini Jugoslaviji, te član Trećeg zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a.

Šira javnost svakako premalo zna o Čišiću, za što se ponajviše ima zahvaliti decenijama komunističke vladavine, kada se njegovo djelo smišljeno zataškavano, budući da se radilo o jednom od najvećih boraca za prava Bošnjaka i Bosne. Jasno, Čišićevom prešućivanju kumovao je svakako i tradicionalni nemar samih Bošnjaka.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

six − 5 =